Mars Sa Drine https://marssadrine.org Ne damo Srbiju Tue, 13 May 2025 03:27:19 +0000 sr-RS hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.1 Projekat Jadar – od početka do danas. https://marssadrine.org/informacija-o-projektu-jadar/ Sun, 11 May 2025 12:40:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=1391

JADARSKA dolina je jedinstven ekosistem prirode i čovečanstva. Okružena planinama i dvema rekama, ova dolina je dom generacijama poljoprivrednika, koji svake godine proizvedu preko 70 miliona evra poljoprivrednih prinosa. Dolina je samoodrživa i hrani ne samo svoje stanovnike, već i okolna područja. Podzemne vode teku toliko duboko da čak i tokom suše usevi daju prinos. Postoje škole, crkve i prodavnice, uspešan kulturni pejzaž i hiljade onih koji žele da ostanu i zadrže ono što su im generacije njihovih predaka ostavile.

U maju 2021. Evropska komisija je potvrdila da će EIA direktiva i SEA direktiva biti primenljive za procenu uticaja predloga „Jadar“ na životnu sredinu i da EIA mora da obuhvati ceo predlog kako bi se procenio njegov kumulativni uticaj. Početkom jula 2021. Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije objavilo je RT-ov izveštaj o obimu.[1] Bio je nekompletan i sadržao je samo kompleks rudnika bez postrojenja za preradu i deponije jalovine. Sama procena je trebalo da počne početkom decembra 2021, a zatim izgradnja 2022, ali ogromno protivljenje javnosti, uključujući peticiju sa preko 290.000 potpisa (5% stanovništva Srbije), knjigu koju je objavila Akademija nauka[2] i dve nedelje građanske neposlušnosti sa preko 100.000 ljudi na ulicama, navelo je vladu da poništi Prostorni plan posebne namene – Jadar, zakonsku pretpostavku za projekat[3]. To je urađeno kako bi se pitanje utišalo pred izbore, nakon kojih je predsednik Vučić saopštio da je otkazivanje bila greška. Kompanija je tada saopštila da se nadaju da će „moći da razgovaraju o svim opcijama sa Vladom Srbije sada kada izbori ne stoje na putu“. Mars sa Drine je odgovorio navodeći da će „napor Srbije da pređe u politički stabilnu zemlju biti ugrožen ako kompanije kao što je Rio Tinto veruju da mogu da potkopaju demokratiju i pokušaju da ponovo uvedu nepotizam. Vlada je napravila svoj izbor: saslušala je narod.”[4] Ova nova, ali ne i neočekivana, realnost znači da naš pokret nastavlja sve dok ne postignemo potpunu pravnu zaštitu Jadra i ne nateramo Rio Tinto i sve druge potencijalne investitore da spakuju kofere.

Predlog rudnika jadarita (litijum i borat) kompanije Rio Tinto u Srbiji[5]

Predlog Rio Tinta za litijum i borat u dolini Jadar pokriva 22 sela. Područje je bogato poljoprivredno područje koje obuhvata poljoprivredu, pčelarstvo, turizam, itd. Samo poljoprivredni prinosi se procenjuju na preko 70 miliona evra godišnje.[6] Prostorni plan rudnika obuhvata površinu od 2.031 hektara za kompleks posebne namene, prateće koridore i sisteme saobraćajne infrastrukture. Skoro 200 hektara šuma bi trebalo da se poseče: 80 hektara za puteve/železnice i 164 hektara za 35% projektovane jalovine. Rio Tinto treba da kupi 600 hektara zemlje od 335 zemljoposednika da bi nastavio razvoj. Rudnik je predviđen na obali reke Korenite, pritoke reke Jadar, uz podzemnu eksploataciju ispod oba korita. U blizini, flotacijsko postrojenje bi koristilo 1000 tona koncentrovane sumporne kiseline dnevno (koja bi se razblaživala sa 5.000-6.000 tona vode). Predlog je projektovan da radi 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji tokom veka trajanja rudnika od 60 godina.

Deponija jalovine će se nalaziti na nekoliko stotina metara od rudnika, u blizini reka i iznosiće 1,3 miliona tona godišnje (90 miliona tona u toku eksploatacije rudnika). Jadar i Korenita su podložni poplavama svake godine, a poslednje velike poplave bile su 2020. godine. Postoji veliki rizik da će jalovina završiti u ove dve reke, a zatim se uliti u Drinu, Savu i Dunav. Drina teče u Bosnu i Hercegovinu, a Dunav u Rumuniju. Očekuje se da će promene temperature značiti veći rizik od poplava u ekstremno kišnim periodima, a od suša u ekstremno toplim periodima godine[7].

Predlog je jeftin i proširiv,[8] što je, posmatrano zajedno, najgora kombinacija za rudnik jer se većina nesreća dešava sa loše planiranim (niskobudžetnim) proširenjima rudnika koja stalno povećavaju jalovinu i deponije otpada planirane za početnu ili prvu fazu rudnika.

Predlog se nalazi u oblasti od izuzetnog arheološkog značaja i Rio Tinto trenutno razmatra alternativu trenutnom odlagalištu jalovine koje bi se nalazilo u neposrednoj blizini Paulja, arheološkog nalazišta starog otprilike 3.500 godina. Prostorni plan pominje neke od njih, ali izostavlja nekoliko izuzetno važnih arheoloških i kulturnih lokaliteta i spomenika prirode (tačke 5.1.1 i 6.2).[9]

Do sada, eksploatacija litijuma nije postojals nigde u svetu na plodnom tlu. Predlog u pustinji Nevada nedavno je zaustavljen zbog štetnog uticaja tehnologije na žalfiju, tetrebove i druge divlje životinje i sada je pod znakom pitanja zbog kostiju predaka američkih Indijanaca. Ipak, čini se da je vlada u Srbiji rešena da dozvoli ogroman i mutan predlog koji će uništiti naseljena i napredna sela izgrađena na plodnoj zemlji koja se obrađivala generacijama, sa izuzetnim vrednostima nasleđa i zaštićenim životinjskim vrstama.

Postoji značajno lokalno, nacionalno i transnacionalno[10] protivljenje predlogu rudnika. Ne Damo Jadar (NDJ) je udruženje 335 vlasnika nekretnina, sa sedištem u dolini Jadra, Zapadna Srbija, koje se protivi predloženom rudniku litijuma i borata i prerađivačkom centru Rio Tinta na osnovu društvenih, ekoloških, ekonomskih i baštinskih osnova. Marš sa Drine (MSD) je mreža koju čini 20 organizacija i nezavisnih stručnjaka širom Srbije i njene dijaspore. Peticija koju je pokrenuo MSD prikupila je preko 290.000 potpisa (5% stanovništva Srbije) protiv predloženog rudnika.

Nepravilnosti su već́ identifikovane iz Rio Tintove prezentacije projekta i izveštaja o obimu[11]: navode da se to „odnosi samo na jedan deo celog projekta, tačnije na projekat podzemne eksploatacije.“ Odredbe EIA direktive se ne mogu izbeći podelom projekata na manje projekte, a ne uzimajući u obzir njihov kumulativni uticaj na životnu sredinu.[12] [13] PPR ne obuhvata preradu rude i finalne proizvode, kao ni hemijski i drugi tretman rude niti planirana rešenja za preradu i odlaganje otpada. Otuda se ne pominje niti opisuje tehnologija koja će se koristiti za preradu litijumove rude, kako će se tretirati rudarski otpad, kakav je njegov karakter, sastav, lokacija deponije, niti bilo koje druge informacije u vezi sa tim. Nema opisa o značaju i kvalitetu postojećih prirodnih resursa ili o zaštićenim prirodnim područjima.[14]

U otvorenom pismu Srpske akademije nauka i umetnosti premijerki Ani Brnabić ističe se zabrinutost stručnjaka zbog ekoloških i naučnih nepravilnosti u projektu. Njihova publikacija „Projekat Jadar – šta je poznato“ sadrži brojne studije, analize i mišljenja o katastrofalnim potencijalima ovog projekta. U septembru 2021, Banktrack je, takođe, naveo predlog Jadara u svojoj bazi podataka o sumnjivim poslovima, gde su javno objavljena pisma bankama i investitorima Rio Tinta i njihovim akcionarima.

Nije preterano reći da Vlada Srbije nema kontrolu nad sprovođenjem sopstvenih zakona o zaštiti životne sredine, a kamoli nad obavezama prema pravnim tekovinama Evropske unije. Premijerka Ana Brnabić podržala je predlog Rio Tinta od „strateškog značaja“ 2021. godine čak i bez postojanja EIA ili izveštaja o izvodljivosti.

Projekat je pun nepravilnosti na najvišem političkom nivou. Vlada Srbije i Rio Tinto su 2017. godine potpisali memorandum o razumevanju[15] (MoU) u koga je uvid bio uskraćen javnosti dugi niz godina (uprkos tvrdnjama Rio Tinta za društveno odgovorno poslovanje, transparentnost, itd.)[16] U proleće 2021, Vlada je odobrila lokalni Prostorni plan ovog predloga uprkos tome što je bio nepotpun. Usvojen je bez studije izvodljivosti u svojoj osnovi (što je zakonski uslov) i bez dugoročnog programa eksploatacije, potrebnog za projekte duže od 10 godina. Ovaj lokalni prostorni plan je poništen nakon što je lokalna opozicija za 7 dana prikupila 5.000 potpisa. Međutim, poništenje nije pravno promenilo dozvole kompanije jer su bile zasnovane na republičkom Prostornom planu područja posebne namene, koji je poništen tek 20. januara 2022. nakon pritiska javnosti, što je takođe propraćeno sopstvenim kontroverzama.

Evropska komisija snažno podržava razvoj projekta; ide tako daleko da ga podržava uprkos njegovim ranim fazama. U oktobru 2021. godine, Marš sa Drine je razotkrio prepisku između odeljenja Evropske komisije GD za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća i Rio Tinta koja je pokazala da je planirano da rudnik dobije odobrenje u maju 2022, nakon opštih izbora u Srbiji, i da ima podršku predsednika Srbije Aleksandra Vučića.[17]  To je izazvalo značajnu povratnu reakciju prema Vučiću jer je on zapravo najavio da će odluka o Jadru pripasti narodu putem nacionalnog referenduma. Da bi se ova izdaja pojačala, Marš sa Drine i stručnjaci su se sastali sa ambasadorom EU, Emanuelom Žofreom, gde je jasno stavljeno do znanja da će dalji politički pritisak na ovaj projekat imati štetne posledice po odnos srpskog naroda i Evropske unije.

Reagujući na ogromno negodovanje javnosti i na internetu i van mreže u vreme predstojećih opštih izbora, premijerka Srbije je 20. januara 2022. objavila da je ceo predlog rudnika Rio Tinta poništen poništavanjem Prostornog plana područja posebne namene, koji je zakonski osnova za sve dozvole projekta.[18]

Ispravna zakonska procedura nakon ukidanja Plana bila bi da svi nadležni organi bez odlaganja ukinu sve pojedinačne akte koje su doneli u vezi sa ovim prostornim planom. To se nije dogodilo, a zahtevi za pristup ovim informacijama nisu dali rezultata. Međutim, naširoko je prijavljivano da Rio Tinto nastavlja da kupuje nekretnine u okviru projekta, kao i da neovlašćeno upada na zemljište lokalnih aktivista.

Zatim, samo nedelju dana pre 3. aprila, uzbunjivač je podelio dokaze koji potvrđuju da Rio Tinto trenutno radi sa Thyssen Schachtbau na isporuci VSM mašine za bušenje u dolinu Jadar u aprilu. Na konferenciji za novinare objavljen je materijal o curenju informacija koji je dospeo na naslovne strane, a pratilo ga je nekoliko novinskih portala. Vlada je odmah reagovala navodeći da je „Administrativna komisija poništila odluku Ministarstva zaštite životne sredine o obimu i sadržaju EIA.“[19] Saopštenje nije bilo toliko značajno kao tajming jer je to trebalo da se desi mesecima ranije, a curenje informacija ukazuje na to da će se projekat ili nastaviti ili ići ka arbitraži.

U tom cilju, grupe civilnog društva pokrenule su „građansku inicijativu“ koja predstavlja proces koji autorima daje pravo da podnesu predlog zakona parlamentu ako uspeju da prikupe 30.000 potpisa overenih kod notara. U ovom slučaju, za 20 dana prikupljeno je 36.000 potpisa. Zahtev je za zakonsku zabranu vađenja litijuma i borata u Srbiji. Biće predstavljen čim se parlament ponovo sastane nakon letnje pauze.

Dva dana nakon reizbora, Vučić je potvrdio da je otkazivanje projekta Rio Tinta bila greška. Rio Tinto je tada najavio nameru da se vrati. Marš sa Dine se osvrnuo na pravo kompanije i njen napad na volju ljudi otvorenom izjavom za štampu[20] i pismima[21] zajmodavcima kompanije u saradnji sa Banktrack-om. Nastavljamo sa pripremama za dalje akcije u zaštiti doline Jadra.

„Postoje stvari koje se ne mogu kupiti novcem. Naša zemlja, naši koreni, naš dom, naše nasleđe nisu na prodaju, kao ni naše duše. Nasledili smo sve što imamo, a naša je obaveza da to prenesemo na unuke. Nemate našu dozvolu da gradite rudnik u dolini Jadra! Po cenu života branićemo ovu zemlju.“ Zlatko Kokanović, potpredsednik udruženja „Ne Damo Jadar“.

„Samo želimo nazad svoje normalne, male živote. Želimo da se bavimo svojom poljoprivredom i svojim poslovima. Ne želimo da razmišljamo o rudniku niti o zagađenju. Ovde je život u punoj snazi. Naša deca, ove njive, kuće – ovo se generacijama gradilo. Ne može jedna kompanija sve ovo da izbriše niti da izbriše tradiciju našeg naroda.“ Marijana Trbović Petković, „Ne Damo Jadar” Gornje Nedeljice.

„S obzirom na to da nas je neutaživa težnja za profitom pre svega i uvela u klimatsku krizu, da li je njeno rešenje jeftin rudnik u rukama svetskog zagađivača, gde jedan oblik eksploatacije zamenjujemo drugim? Ako dozvolimo da Rio Tinto dođe u Evropu, podstičemo degradaciju životne sredine na račun traženja stvarnih rešenja. Dozvoljavamo korporacijama koje su odgovorne za klimatsku krizu da se ponašaju kao da su njeno rešenje.“ Bojana Novaković – koordinatorka kampanje Marš Sa Drine


[1] https://www.dropbox.com/sh/shz8l6p3aejm7qr/AAAY7p4K8LEVr0JY3h5lBpEYa?dl=0

[2] https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/39320/zbornik-radova-sanu-eskploatacija-litijuma-ostavila-bi-velike-posledice-na-zivotnu-sredinu/vest

[3] https://www.dropbox.com/sh/awlij2fn7n0arx3/AACJAYuKmCNEZESenxFd4n4ka?dl=0

[4] https://www.dropbox.com/s/fcac3gn7jctwkpj/XR_MSD%20Joint%20Press%20Release.pdf?dl=0

[5] https://www.riotinto.com/en/operations/projects/jadar

[6] https://marssadrine.org/en/ratko-ristic-rad-sanu-serbian-academy-of-sciences/

[7] (Osmotrene promene klime u Srbiji i projekcije buduće klime na osnovu različitih scenarija budućih emisija, Vladimir Đurđević, Ana Vuković i Mirjam Vujadinović Mandić, Program Ujedinjenih nacija za razvoj, 2018).

[8] https://www.riotinto.com/-/media/Content/Documents/Operations/Jadar/RT-Jadar-Fact-sheet-EN.pdf

[9] Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima izričito je zabranjeno privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu i preduzetniku, koji ima dospele neizmirene obaveze po osnovu, između ostalog, neizvršenih obaveza u vezi sa sanacijom i zaštitom životne sredine i kulturnih dobara i dobara koje uživaju prethodnu zaštitu, da budu nosioci istraživanja i eksploatacije. Članom 31. stav 3. Zakona o zaštiti prirode zabranjene su sve radnje i aktivnosti kojima se ugrožavaju obeležja i vrednosti spomenika prirode, a koje će proizaći iz realizacije projekta „Jadar“.

[10] Organizacije za zaštitu životne sredine u Rumuniji su izuzetno zabrinute zbog potencijalnog prekograničnog uticaja slučajnog izlivanja u reku Drinu. Oni su zatražili od svog ministra životne sredine da pokrene procenu prekograničnog uticaja ESPOO konvencije.

[11] https://www.dropbox.com/sh/a1hkx3fie33oq1f/AAA_4Cmj6aGNzUc6uVHhtjnaa?dl=0

[12] (Republika Srbija, Ministarstvo zaštite životne sredine, rešenje broj 353-02-00984/2020-03 od 5.6.2020)

[13]https://curia.europa.eu/juris/showPdf.jsf;jsessionid=C5DC2B5FA562F10AEE65605779F05FF9?text=&docid=44721&pageIndex=0&doclang=EN&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=549973

[14] Ne pominje se:

a. „Cer“ (klasifikacioni kod RS024IBA), ukupne površine oko 19.000 hektara.

b. „Cer“ – deo IBA programa i verifikovan u okviru BLI (BirdLife International), koji ima 130 registrovanih vrsta ptica.

nacionalno zaštićenih vrsta ptica i riba, među kojima je i MLADICA, koja najveću koncentraciju ima u Drini i proglašena je za zaštićenu vrstu – Proglašena Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br. 5/10 i 47/11) i klasifikovana je kao ugrožena na IUCN globalnoj listi ugroženih vrsta (EN B2ab (ii, iii)).

[15] https://www.riotinto.com/news/releases/Jadar-MoU-Serbia-signed

[16] https://www.dropbox.com/sh/0j0hlb2d88z3985/AABUHcdg_J3-AfUQu1lPdYVBa?dl=0

[17] https://www.dropbox.com/sh/22mx5n4j5wrrwpb/AAA0tJbrpg8Kk8aEtrlSAI9Ba?dl=0

[18] https://www.dropbox.com/sh/awlij2fn7n0arx3/AACJAYuKmCNEZESenxFd4n4ka?dl=0

[19] https://www.dropbox.com/sh/6rdcq98liqf8loh/AACT-bubW6ScQ3vX-HtDgkXha?dl=0

[20] https://www.dropbox.com/s/fcac3gn7jctwkpj/XR_MSD%20Joint%20Press%20Release.pdf?dl=0

[21] https://www.dropbox.com/s/qdgrkptsntv7t93/CommonwealthBankAus_13072022.pdf?dl=0

]]>
Studentski protest u Loznici. https://marssadrine.org/studentski-protest-u-loznici/ Sat, 10 May 2025 04:02:41 +0000 https://marssadrine.org/?p=1968 Studenti i građani okupljeni na protestu „Marš na Drinu“ u Loznici šesnaestominutnom tišinom ponovo su danas odali poštu stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Učesnici skupa su i ranije danas u 11:52 časova odali poštu stradalima u padu nadstrešice, dok su u 16.30, minutom ćutanja, odali poštu žrtvama fašizma.

U međuvremenu su u Loznicu stigli trkači, koji su jutros krenuli iz Tekeriša, poprišta čuvene Cerske bitke iz Prvog svetskog rata. Trkačima su simbolično uručene medalje.

Nakon nastupa hora u Loznici je održana „njaveća buka“, okupljeni su duvali u pištaljke i vuvuzele. Prethodno su se okupljenim građanima sa bine obratili govornici.

Prof. dr Ljiljana Tomović zahvalila se studentima koji su pre nekoliko meseci zaustavili svoj život, svoje studiranje i učenje, shvativši da ne mogu više da žive u zemlji koja ne poštuje istinu, pravdu, slobodu, nauku i prirodu.

„Na ovom mestu ne možete da ne govorite o suživotu prirode i čoveka. Borba ljudi iz Jadra traje isuviše dugo. Oni dobro znaju šta znači nemati slobodu, ni pravdu, ni pravo na svojoj dedovini. I hvala njima – jer ovde se brani nešto što niko od nas ne može da izgubi, pravo na zdrav život“, rekla je ona.

Za dalje informacije:

Marijana Petković: Verujem da će studenti i mladi odbraniti Mačvu i Jadar 

Marijana Petković iz Ne damo Jadar kaže da su veruje da će studenti odbraniti Mačvu i Jadar, jer su odrasli uz borbu i sve ankete ukazuju da su oni protiv kopanja.

„Studenti su na fakultetima, svako iz svoje oblasti, analizirali predlog o rudniku. Videćemo šta su budući naučnici i akademski građani pronašli u toj studiji koja je prepuna rupa. Tako da i tu su uzeli učešće, i oni znaju šta znači rudnik u blizini naseljenih mesta. Samo reći samo 1,100 tona sumporne kiseline dnevno, pametnom više ništa ne treba da se kaže“, rekla je ona. Za dalje detalje pogledajte:

]]>
Osoblje GIZ Srbija se pobunilo zbog projekta „održivog rudarenja“ za Jadar https://marssadrine.org/osoblje-giz-srbija-se-pobunilo-zbog-projekta-odrzivog-rudarenja-za-jadar/ Tue, 06 May 2025 11:44:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=1871 Osoblje nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) u Srbiji obratilo se pismom direktorki Danieli Funke u kom traže da organizacija preispita svoje angažovanje u projektima povezanim sa litijumom u Srbiji, odnosno potencijalnim iskopavanjem ove rude u dolini Jadra.

Članovi nacionalnog osoblja GIZ Srbija, u pismu u koje je portal N1 imao uvid, izrazili su  duboku zabrinutost zbog planiranih aktivnosti povezanih sa eksploatacijom litijuma, koje su spomenute, kako su naveli, u okviru nekoliko projekata koje sprovodi GIZ.

„Imajući u vidu ogromne ekološke rizike, široko rasprostranjeno protivljenje javnosti i opšte nepoverenje u institucije, smatramo da bi bilo kakvo potencijalno uključivanje u ovu oblast trebalo ponovo razmotriti. Više od 60% građana Srbije (88% mladih ispod 30 godina) protivi se projektu Jadar litijuma, videći ga kao simbol šireg institucionalnog neuspeha, uključujući netransparentno donošenje odluka, zaobilaženje javne rasprave i nepoštovanje zaštite životne sredine. Bez odlučne i vidljive podrške vladavini prava, javnoj odgovornosti i zaštiti životne sredine, takvo angažovanje može ozbiljno narušiti poverenje u GIZ i njegovu posvećenost demokratskim vrednostima. Zbog toga vas ljubazno molimo da ove naše zabrinutosti prenesete sedištu GIZ-a, nemačkom ambasadoru i Ministarstvu za ekonomski razvoj i saradnju (BMZ), kao i da tražite zvaničan i blagovremen odgovor, ističući da vladavina prava, zaštita životne sredine i autentično učešće javnosti moraju ostati u središtu nemačke razvojne saradnje sa Srbijom“, navedeno je u pismu.

Osoblje GIZ Srbija je istaklo i to da učešće u projektima vezanim za litijum ugrožava reputaciju GIZ-a, bezbednost zaposlenih GIZ-a u Srbiji i dovodi u pitanje legat od 25 godina njegovog rada u našoj zemlji.

GIZ je, podsetimo, poznat po brojnim društveno-odgovornim i važnim projektimau Srbiji.

U pismu direktorki su skrenuli pažnju na krizu u Srbiji i studentske proteste, ističući da je, prema podacima CRTA, samo u martu zabeleženo više od 1.697 protesta u 378 gradova i sela širom Srbije.

„Kao organizacija posvećena promovisanju demokratskih vrednosti, ljudskih prava i vladavine prava, GIZ je igrao i nastavlja da igra ključnu ulogu u jačanju dobrog upravljanja u Srbiji. Naša zajednička nastojanja u podršci institucionalnim reformama, unapređenju javne uprave i podsticanju dijaloga o pravdi i demokratiji su od neprocenjivog značaja. Međutim, nedavni događaji u Srbiji ukazuju na sve veće urušavanje vladavine prava, ljudskih prava i građanskih sloboda. Snažno verujemo da GIZ i naši partneri treba da intenziviraju svoj strateški fokus na ovim temeljnim principima“, navelo je osoblje GIZ-a.

Ostatak članka je na portalu N1.

]]>
Članovi Evropskog parlamenta zahtevaju poštovanje zakona u projektu Jadar https://marssadrine.org/clanovi-evropskog-parlamenta-zahtevaju-postovanje-zakona-u-projektu-jadar/ Thu, 10 Apr 2025 11:56:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=1873

Grupa članova Evropskog parlamenta hoće da Evropska komisija zatraži od Vlade Srbije da u postupanju oko osporavanog projekta Jadar za rudarsku eksploataciju litijuma poštuje domaće i evropsko zakonodavstvo. Istakli su da su neprihvatljiva hapšenja i progon protivnika ove predložene investicije. Evropski poslanici su pozvali aktiviste iz Srbije u Evropski parlament. Bez strogih propisa u rudarstvu, transparentnosti i poštovanja lokalnih zajednica, sve može gadno da se završi, upozorio je Jonas Šestet iz Levice.

Rio Tinto očekuje da će Evropska unija proglasiti njegov kontroverzni projekat Jadar za iskopavanje i preradu litijuma strateškim. Srbija i Evropska komisija su letos potpisale memorandum o razumevanju o uspostavljanju strateškog partnerstva za održive sirovine i lance vrednosti za baterije i električna vozila. Predložena investicija navedenog anglo-australijskog rudarskog giganta se već godinama suočava sa oštrim buntom lokalnog stanovništva i zaštitnika i zaštitnica životne sredine.

I jedna grupa članova Evropskog parlamenta je upravo skrenula pažnju na hapšenje aktivista, korupciju i opasnost po kvalitet vode, prirodu i javno zdravlje.

Inače, na portalu Balkan Green Energy News možete pratiti hronološki pregled glavnih događaja u razvoju projekta Jadar od 2001, kada je Rio Tinto stigao u Srbiju.

U pokretu koji se protivi iskopavanju litijuma su i ljudi iz drugih područja, uključujući one u Bosni i Hercegovini, gde su lokacije za istraživanje litijuma i drugih minerala, kao i postojeći rudnici.

Neke rudarske kompanije ostavljaju za sobom otpad da se drugi njime bave

Tri evroposlanika iz Levice tvrde, kako su rekli na kraju svoje posete Srbiji, da Vlada Srbije mora da odgovori na još mnoga pitanja o projektu Jadar.

„Po mom iskustvu, ukoliko rudarskim kompanijama ne ispostavite jasne zahteve, ukoliko nema transparentnosti, ako ne poštujete lokalne zajednice, u rudarstvu može sve gadno da se završi“, naveo je na konferenciji za štampu Jonas Šestet.

Dodao je da su u severnoj Švedskoj, odakle je on, neke rudarske kompanije nakratko iskopavale minerale, a onda napuštale takva mesta bez da su očistile za sobom.

Šestet: Multinacionalke iskorišćavaju zemlje u koje dođu ukoliko dobiju priliku

„Zato je toliko važno, tolika suština da slušate lokalne zajednica. Da u potpunosti ispoštujete one koji izraze zabrinutost za životnu sredinu. I da ne prihvatite korupciju ili prilagodite zakonski okvir željama multinacionalnih kompanija. Jer one iskorišćavaju zemlje ukoliko dobiju priliku“, izjavio je Šestet na ovom događaju u organizaciji grupe Marš sa Drine.

Zabrinutost za životnu sredinu u Jadru ima realne osnove, a pogotovo u pogledu kvaliteta vode za milione ljudi, po njegovom mišljenju. Ukoliko ne bude odgovora na pitanje kako će se toksična podzemna voda i otpad tretirati, projekat bi mogao da bude veoma rizičan, istakao je Šestet.

„Takođe sam duboko zabrinut oko svega što smo čuli o korupciji. Da je velikim multinacionalnim firmama omogućeno da rade po svome u odnosu sa vlastima u Srbiji, ukoliko im daju ekonomsku korist ili sklope ugovor koji nije u potpunosti javno dostupan. Mislim da je to vrlo loš početak za velike industrijske projekte“, izjavio je.Nivo zastrašivanja demonstranata je neprihvatljiv, a uključuje proizvoljna hapšenja, po Šestetovom mišljenju. „Suština demokratije i ono što je u opasnosti jeste da možete da se organizujete i da slobodno izražavate svoju političku volju. Srbija je na raskrsnici po pitanju demokratskog razvoja zemlje“, podvukao je.


Ostatak članka možete pročitati na Balkan Green Energy News

]]>
05.04.2025: Ko laže o projektu Jadar, Vučić ili Evropska komisija? Strateški status ili strateška prevara? https://marssadrine.org/05-04-2025-ko-laze-o-projektu-jadar-vucic-ili-evropska-komisija-strateski-status-ili-strateska-prevara/ Sat, 05 Apr 2025 03:19:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=2484 25 04 05 strateski statusDownload ]]> 03.04.2025: Uoči godišnje skupštine Rio Tinto (RIO), novi izveštaj otkriva rastuću zabrinutost zbog daljih planova. https://marssadrine.org/03-04-2025-uoci-godisnje-skupstine-rio-tinto-rio-novi-izvestaj-otkriva-rastucu-zabrinutost-zbog-planova-za-iskopavanje-litijuma/ Thu, 03 Apr 2025 03:06:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=2479 25 04 03 Saopstenje_Mars_sa_Drine_2025_formattedDownload

CEO IZVEŠTAJ DOSTUPAN OVDE.

]]>
26.03.2024: Lokalne zajednice širom Evrope, i dalje, se dižu protiv strateških statusa rudarskih projekata. https://marssadrine.org/26-03-2024-evropa-ustaje-nismo-igraliste-za-rudarsku-mafiju-dizemo-se-protiv-strateskih-statusa-za-rudnike/ Wed, 26 Mar 2025 02:56:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=2467 25 03 26 Saopštenje za javnostDownload ]]> CINS: Procureli mejlovi Rio Tinta https://marssadrine.org/cins-procureli-mejlovi-rio-tinta/ Fri, 07 Feb 2025 19:03:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=1789 Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine Rio Tintu uslove za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini. Ipak, mejlovi i druga dokumentacija do koje je došao CINS pokazuju da je deo stručnjaka bio protiv jer priroda ne bi bila dovoljno zaštićena. V.d. direktorka je njihove primedbe ignorisala i izdala uslove, ne izmenivši čak ni slovne greške.

U Palati Srbije, brojne novinarske ekipe su zauzimale svoja mesta, a snimatelji su pokušavali da dođu do što bolje pozicije za kadar. Za nekoliko minuta trebalo je da počne zajednička konferencija nemačkog kancelara Olafa Šolca, potpredsednika Evropske komisije Maroša Ševčovića i  predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Bio je jul, 2024. godine.

Veče pre konferencije, Šolc je došao u iznenadnu posetu Srbiji, a razlog je bio samo jedan – litijum. Posle zastoja nakon građanskih protesta, vlast je ponovo pokrenula priču o otvaranju rudnika litijuma na zapadu Srbije. Za ovaj projekat pod imenom Jadar zainteresovan je ne samo investitor, kompanija Rio Tinto, već i Nemačka i Evropska unija. Prva jer je najveći proizvođač električnih automobila u EU, vozila za čije se pokretanje najčešće koriste litijumske baterije. Druga želi da smanji zavisnost od Kine koja je jedan od najvećih proizvođača litijuma u svetu.

Ipak, u Srbiji postoji veliki otpor otvaranju rudnika, a protesti koji su organizovani zbog toga su bili jedni od najvećih u poslednjih nekoliko godina.

Vučić je na konferenciji rekao da  litijum za Srbiju predstavlja veliku nadu i da ovu šansu ona neće propustiti.

„Bez pune zaštite ljudskih života i prirode neće biti iskopavanja litujuma u Zapadnoj Srbiji, u okolini Loznice“, izjavio je Vučić.

Međutim, dokumentacija do koje je došao Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) ukazuje da su uslovi za zaštitu prirode napravljeni tako da idu na štetu prirode, da su menjani i usvojeni bez saglasnosti dela stručnjaka.

Naime, Zavod za zaštitu prirode Srbije izdao je u avgustu prošle godine uslove Rio Tintu za projekat Jadar koji određuju šta je sve na tom području važno da se zaštiti i kako da to učini.

Mejlovi, službene beleške i druga dokumenta do kojih smo došli pokazuju da je deo stručnjaka u Zavodu bio protiv toga jer se njima ne štiti priroda. Neki od njih su postavili pitanje mogu li se ovi uslovi uopšte izdati.

„…Ne postoje uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju ovog područja (na lokacijama eksploatacionog polja i deponije) kao i staništa brojnih vrsta“, pisalo je u jednom od mejlova.

I pored njihovog protivljenja, v.d. direktorka Zavoda Marina Šibalić  je izdala uslove.

Nakon ovoga, neki od načelnika su sastavili službene beleške u kojima su opisali šta se desilo.

Kako je sve počelo

Nekoliko dana nakon posete Olafa Šolca, u Zavod za zaštitu prirode Srbije je stigao zahtev kompanije Rio Sava Eksplorejšn, ćerke firme Rio Tinta u Srbiji, da im se izdaju uslovi zaštite prirode za projekat Jadar.

Ovaj dokument predstavlja uputstvo investitoru kako da realizuje projekat, a da ne ošteti prirodu.

Jedna od načelnica u Zavodu je obaveštenje o tome, zajedno sa pratećom dokumentacijom i prvom podelom obaveza, poslala na zajedničku mejling listu. Nju su činili zaposleni iz stručnih službi, uglavnom oni koji će učestvovati u izradi uslova.

Odmah na početku, biolog Ivan Medenica je odgovorio da je nakon analize i upoređivanja podataka dobio „vrlo kompleksnu i gotovo nerešivu situaciju“. Prema njegovom mišljenju, nisu postojali uslovi koji će sprečiti nepovratnu destrukciju prirode.

Ostatak članka možete pročitati na CINSU.

]]>
Marš sa Drine od Evropske komisije zahteva da odbaci projekat Jadar https://marssadrine.org/mars-sa-drine-od-evropske-komisije-zahteva-da-odbaci-projekat-jadar/ Fri, 27 Dec 2024 11:34:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=1931 „Mi osporavamo političku odluku na nivou EU i nastavićemo pravnim putem ukoliko Jadar dobije strateški status. U Srbiji, nedostaci predloga projekta Jadar pružaju jake pravne argumente protiv izdavanja bilo kakvih ekoloških dozvola“, poručuju aktivisti. 

Mašina 27.12.2024.

Srpski kolektiv Marš sa Drine i nemačka nevladina organizacija Green Legal Impact su objavili zvanično saopštenje Evropskoj komisiji i članovima Odbora za kritične sirovine protiv priznavanja projekta Jadar prema Zakonu o kritičnim sirovinama.

„Rio Sava Exploration d.o.o. aplicirala je za dobijanje statusa ‚strateškog projekta‘ po čl. 6, 7 CRMA za planirani rudnik litijuma i bora u dolini reke Jadar u Srbiji. Ovaj projekat ne bi trebalo da dobije strateški status iz pravnih, ekoloških, društvenih i političkih razloga“, navodi se u pratećem saopštenju organizacija Marš sa Drine i Green Legal Impact.

Kako se podseća, poznati rizici uključuju rudarske aktivnosti koje ugrožavaju okolne vodene resurse, represiju prema aktivistima za zaštitu životne sredine, nedostatak administrativne transparentnosti i odgovornosti. Predlog projekta koji je dostavljen na procenu uticaja na životnu sredinu je sada u fazi utvrđivanja opsega i sadrži nedostatke koji ne zadovoljavaju kriterijume za dodelu ‘strateškog statusa’ prema Zakonu o kritičnim sirovinama, upozoravaju širu javnost ali i – Evropsku komisiju.

Podnošenje ovakve žalbe je presedan

Podnošenje ove žalbe je presedan, skreću pažnju aktivistkinje i aktivisti. Iako Komisija EU nije omogućila prostor za osporavanje odluke o strateškom statusu od strane nevladinih organizacija, njena odluka o klasifikaciji projekta prema članu 6 (1) CRMA je „administrativni akt“ u skladu sa članom 2(1)(g) Uredba br. 1367/2006 (Arhuska konvencija), navode. Ova žalba, kako objašnjavaju, koristi pravo da se ospori administrativni akt, koji na kraju podleže internoj reviziji u skladu sa članom 10. Arhuske konvencije.

„Mi osporavamo političku odluku na nivou EU i nastavićemo pravnim putem ukoliko Jadar dobije strateški status. U Srbiji, nedostaci predloga projekta Jadar pružaju jake pravne argumente protiv izdavanja bilo kakvih ekoloških dozvola“, smatraju aktivisti.

Izveštaj ukazuje na: opasnosti po životnu sredinu, ljudska prava i zdravlje ljudi, nedostatak transparentnosti i neusaglašenost sa dobrom poslovnom praksom, pravne nepravilnosti, uticaje na životnu sredinu, zemljište, poljoprivredu, vodu, zaštićena područja i vrste, proces otkupa zemljišta, nedostatak transparentnosti i zastrašivanje, uticaj na društvenu strukturu regiona, otvaranje radnih mesta, poreske prihode, efekte na postojeće poslovanje, posebno poljoprivredu, nepravilnosti u pogledu pitanja izdavanja dozvola, rokova i upravljanja, kao i kršenje zakona Republike Srbije, navodi se u pratećem saopštenju.

„Budućnost nije zelena ako je zelena samo za vas“, poručuje Bojana Novaković

Nabavke minerala od strane Evropske unije su duboko isprepletene sa neokolonijalnim praksama, ocenjuju iz Marša sa Drinu i Green Legal Impacta.

„Kako EU nastoji da obezbedi „zeleniju” ekonomiju, njena zavisnost od ovih minerala stavlja je u poziciju značajne moći nad stranim zemljama bogatim takvim resursima, gde rudarske projekte često sprovode globalni giganti poput Rio Tinta. Ova zavisnost otkriva širi obrazac eksploatatorske dinamike u odnosu EU sa zemljama bogatim resursima, posebno u regionima u kojima upravljanje i zaštita životne sredine nisu na visokom nivou“, navodi se.

„U zemljama kao što je Srbija, estrakcija minerala mogla bi da uništi lokalne ekosisteme – ugrožavajući zemljište, vodu i biodiverzitet i stvarajući političku i društvenu nestabilnost – što dovodi do pitanja o posvećenosti EU ljudskim pravima i održivim praksama u inostranstvu. Napor EU za ‚etičkim izvorima‘ je kompromitovan kada se zažmuri pred ovim ekološkim i društvenim uticajima. Zauzvrat, rizikuje se politički kredibilitet EU, posebno kad se ovo vidi kao jačanje (neo)kolonijalne eksploatacije. Štaviše, nedostatak transparentnosti, zakonske nepravilnosti i manjkave studije izvodljivosti u ovom projektu dodatno razotkrivaju saučesništvo EU u potkopavanju samog upravljanja i regulatornih okvira za koje tvrdi da ih zastupa, održavajući sistem nejednake eksploatacije resursa koji je u korist delovima Evrope, a na štetu drugih. Budućnost nije zelena ako je zelena samo za vas”, prokomentarisala je Bojana Novaković iz Marš sa Drine.

]]>
27.12.2024: Marš sa Drine i Green Legal Impact protiv strateškog statusa za projekat Jadar https://marssadrine.org/27-12-2024-mars-sa-drine-i-green-legal-impact-protiv-strateskog-statusa-za-projekat-jadar/ Fri, 27 Dec 2024 02:51:00 +0000 https://marssadrine.org/?p=2463 2024 12 27 Serbian PRESS RELEASEDownload ]]>